Arijska svijest

                       Arijska svijest
 

Cikličko shvaćanje vremena jedna je najistaknutijih spoznaja naših predaka, a samim time i nas te zasigurno predstavlja poveznicu svim indo-europskim vjerovanjima. Tradicionalnim Arijcima je nepojmljiv linearan doživljaj vremena kao nešto što ima početak i kraj, već su uvjerenja da se ono odvija u ciklusima. Za njih se ono kretalo u krug, poput izmjene godišnjih doba te su znali da ne postoji  „prvi početak“ i „konačni kraj“ postojanja.

Moderna povijest je uređena tako da djeluje kao vremenska crta popunjena raznim događajima razmaknutima matematičkim izračunom vremena, koje je čovjek na potpuno isprazan način raspodjelio radi lakše orjentacije. Vjerovanje u arhetip svega i njegovu vječnu manifestaciju na većem i manjem prostorno-vremenskom planu, ključ je za shvaćanje i poimanje vremena naših predaka, koje nas vodi do boljeg, dubljeg i točnijeg shvaćanja Života.

Ne bi li bolje objasnili svoje teorije, fizičari često upotrebljavaju izraz mikro-makro kozmos. Tako mi možemo reći da je naš najveći oblik Života onaj božanski svijet principa i da je sve ostalo njegova manifestacija, različita isključivo poradi okolnosti plana na kojem se utjelovljuje. Trajanje jedne mega-godine ne može se utvrditi zbog nedostatka podataka i razmimoilaženja raznih teorija. Onih koje tvrde da jedna mega- godina traje nekoliko desetaka tisuća godina, do onih koje trvde da traje nekoliko milijuna godina.

U konačnici, trajanje nije ključno za naš put, već je važno usvojiti cikličko shvaćanje života što je, medornom odgoju unatoč, srodno našoj arijskoj rasi. Tradicionalni pojam tijeka vremena je podjeljen na četiri stereotipna razdoblja koja se izmjenjuju poput godišnjig doba. Koristit ću nazive drevnih Grka radi lakšeg prijevoda i jednostavnijeg opisa u samom nazivu: Zlatno doba, Srebrno doba, Brončano doba i Željezno doba. Takvo učenje prenosi i mudrosti drevne Indije pod nazivima: Satya-yuga, Treta-yuga, Dvapara-yuga i Kali-yuga. Germanski narodi su također poznavali takvo cikličko poimanje vremena. Naglašavamo da ni u kojem slučaju ne treba povezivati niti brkati stare grčke nazive s modernim imenovanjem povijesnih razdoblja u kojima je čovjek svladavao obrađivanje sirovina. Takvo je imenovanje samo odraz ranije naznačene duhovne sterilnosti povjesničara.

Tradicionalni nazivi četiriju vremenskih doba odarani su zbog plemenitosti i dragocjenosti metala, te opisuju stanje čovječanstva, njegovu ispravnost, razinu morala, uređenje i čvrstinu, ukratko stanje uma, duha i tijela čovječanstva u cjelini. Vrijeme koje obuhvaća jedan od tih ciklusa teško je utvrditi, obzirom na različite pretpostavke više teoretičara. Stoga je vrlo teško zauzeti konačan stav o tome. Jedino što je danas dostupno od Tradicije djela drevnih Arijiskih učenjaka, njihova je ostavština u drevnoj književnosti na koju se, uz naše umove i duše, trebamo oslanjati  shvaćanjima i donošenju prosudbi.

Grci su to najednostavnije opisali, na sljedeći način. U odnosu na stupanj plemenitosti metala, određuje se povezanost čovječanstva s božanskim i njegovo približavanje Redu i Svjetlu. Prema tome je u Zlatnom dobu čovijek je usklađen s Tradicijom, živi olimpijski prateći i provodeći Sunčev poredak, čvrsto vezan uz univerzalni duhovni zakonik. Snagom volje usklađen je s uređenjem zajednice, svarajući božanski red od primitivnog načina života. Kako vrijeme protiče, čovjek slabi te gubi mudrost i snagu kroz nadolazeća razdoblja, sve dok u Željeznom dobu (u kojem mi sada živimo) dolazi do potpune dekadencije. Čovječansvo obuzima kaos, praznina i neznanje, te sve što je uzvišeno i božansko gubi smisao na Zemlji koju preuzimaju laž, pohlepa i apatija. Kali-yuga ili Željezno doba opisuje se kao vrijeme kaosa, neznanja i zamračenja svega božaskog, kao doba u čijem se trajanju prirodni poredak i zakoni morala prestaju poštivati, doba u kojem čovjeka u potponusti obuzimaju sebičnost, pohlepa i požuda.

Mudrost drevne Indije je u više zapisa najavljivala mračno doba Kali-yuge. Stoga predstavlja odlično ishodište i oslonac za proučavanje tog razdoblja, posebice Srimad Bhagavatam koji je opisuje kao doba duge tame u kojem se božanska piramida moći okreće naopako, vrijeme u kojem su duhom vrli plemenitaši na dnu, a bezdušni prostaci na prijestolju. Drevna arijska literatura poznata pod nazivom Srimad Bhagavatam, smatra se najdragocjenijim ukrasom ostavštine vedske mudrosti. U svojih dvanaest knjiga s 18000 strofa, Srimad Bhagavatam opisuje čitavu kreaciju, od postanka do uništenja te svakako predstavlja posebno štivo od ogromnog značaja. Stihovi Srimad Bhagavatama nam govore da Kali-yuga našeg doba započinje prije otprilike 5000 godina.

Početak kali juge je opisan jednom epskom pričom u kojoj je mudri kralj Maharaja Paraksit, obilazeći svoje kraljevstvo, susreo pripadnika najniže kaste zvan Kali (šudre-tamnoputi radnici podložnog dravidskog naroda), odjevenog  u kralja (Arijac), što je simbolika kaotičnog vremena u kojem se piramida izokreće. Kali, koji je bio zapravo utjelovljenje demona kaosa i donositelja Kali-yuge, je po stihovima tog epa, tukao kravu (simbol Majke Zemlje) i rezao noge biku (utjelovljenju morala). To je simbolički opis gubitka vrijednosti, upravo svojstvenog razdoblju Kali-yuge. Mudri kralj je zgrožen kaznio demona protjerivanjem iz kraljevstva i osudom na život u sljepoj težnji zlatu i robovanju porocima, što je za Arijce bio sramotan način života, vrijedan prijezira i gnušanja.

Način života modernog čovjeka je u potupnosti u suglasju drevnom opisom Željeznog doba ili Kali-yuge i prisutan je u našem okruženju, a ogleda se u pohlepni političara, gospodarstvenika, lažnih religijiskih autoriteta, u nesavjesnoj kukavnoj mladeži koja teži isključivo zabavi i osjetilnim užicima. Živimo u vremenu u kojem su pojmovi poput  Domovina, Čast i Junaštvo preživjeli samo u romanima i filmovima. U vremenu u kojem je najugroženija vrsta zdrava obitelj domaćih žitelja i u kojem se ljubav za vlastiti narod i rasna svijest smatrana zločinom, a svaki oblik težnje prema mudrosti kojoj cilj nije zgrtanje materijalnog, biva ismijana. Drevni mudraci su govorili kao je najbitnije za čovjeka koji živi u tom mračnom dobu, ostati pribran i svijestan Istine, odan idealu slobode i pravde, i prije svega, ne nasjesti na mameće užitke Kali-yuge.

Izdržati ovo razdoblje i preživjeti ga na nogama naša je najveća dužnost i čast. Naša je bitka sačinjena od učenja i prenošenja znanja i mudrosti, odgoja naše djecu u europskom duhu, stvaranja glazbe i književnosti dostojne uma Bijelog Čovjeka.

Pri tome ne smijemo pokazivati  strah i nedoumice, već moramo davati snagu i inspiraciju sugrađanima i biti uzorni žitelji naše Europe. Mi smo svjesni činjenice da predstavljamo jedinu protutežu ovom trulom sustavu i shvaćanju života. Svjesni smo i činjenice da smo odabrali težak i usamljen put, put požrtvovnosti i dužnosti.  

Naš pokret djeluje kao suvremeni junak koji se neprestano bori sa šarenom zvijeri koja ustvari predstavlja današnji, tzv. moderni svijet. Junaštvo i veličanstvenost naše borbe je u tome što nas kaos Kali-yuge nije pomeo te nismo podlegli napadima bujice doba u kojem smo rođeni, već upravo suprotno.

Mi iznova skupljamo snagu i napadamo, odlučni u svojoj borbi za postizanje ciljeva i sa snažnom vjerom se suprostavljamo neprijatelju naše božanske Europe...do posljednjeg daha.